Balet Macak u cizmama  u HNK Split
14. travnja 2015

macak-u-cizmamaBaletna slikovnica u HNK-u Split: „Mačak u čizmama” Bruna Bjelinskog (HNK Split), 13. travnja, 20:00

„Mačak u čizmama” Bruna Bjelinskog, skladatelja naglašene humanosti i žive glazbene mašte, baletna je slikovnica u sedam slika za velike i male, a od svoje zagrebačke praizvedbe 1977. postigao je mnogo uspjeha i u inozemstvu. To vrsno baletno djelo himna je ljubavi u različitim oblicima i odnosima živih bića bez obzira na to je li riječ o personificiranom svijetu četveronožnih i krilatih stvorova, ili pak o ljubavi mladog mlinara i lijepe kraljeve kćeri. Na scenu splitskog Hrvatskog narodnog kazališta postavlja ga koreografkinja Ljiljana Gvozdenović koja je ovo djelo već uspješno koreografirala 2003. godine u zagrebačkom HNK.

Bruno Bjelinski suvremeni je hrvatski skladatelj vjerojatno najraznolikijeg i najbogatijeg opusa kojemu pripadaju i četiri baletne glazbe: Pinocchio, Petar Pan, Karneval iluzija te Mačak u čizmama. Glazba Bjelinskog je pjevna, ritmički raznolika i polifona, a u najvećem broju njegovih djela prepoznaje se mediteranska vedrina i otvorenost. Slične osobine obilježavaju i njegovu baletnu glazbu, pa tako i Mačka u čizmama.

Balet Macak u cizmama  u HNK Split

Kako piše Nila Kuzmanić Svete – Bjelinski je uistinu značajna karika hrvatskog lanca stvaralaštva prošlog stoljeća. Ispunili bismo cijelu knjižicu pukim nabrajanjem djela ovog plodnog skladatelja naglašene humanosti – od opera, simfonija, koncerata, baleta, filmske glazbe, presedanske, orkestralne glazbe za gotovo sve instrumente – flautu, obou, klarinet, fagot, rog, violinu, violu, glasovir, violončelo, trombon, trublju. Intuicijom pjesnika odabirao je vječne teme – ljubavi, života i prirode. Nadahnjivali su ga dalmatinska renesansna poezija, kao i ona I. Gorana Kovačića, A. B. Šimića, Vesne Parun…

Zanimljivo je da je u praizvedbi Mačka u čizmama, ovaj balet za velike i male, plesao Dinko Bogdanić s Irenom Pasarić, a premijernu izvedbu iz 2003. koreografirala je Ljiljana Gvozdenović. Dirigirao je Brunov mlađi sin Alan, kao uostalom i u Šibeniku. I danas, kad je bajka sve jači činitelj stabiliteta našeg života, u kojem je čip sve manji i manji, ostaje himnom ljubavi ne samo unutar ljudskog života, nego i u personificiranom svijetu četveronožnih, krilatih stvorenja, pa čak i biljaka (Ushićeni Grm). Ili – kao što reče prigodom prijema u Akademiju Bruno Bjelinski: „Glazba i priroda su moje najveće radosti”.

Izvor: HNK Split
Više na: www.larineprice.com / www.dinovokazalistelutaka.com
D. Šabić, mag.nov.